Počela je naplata carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja, a viši nameti na robu 57 većih trgovačkih partnera trebali bi početi idućeg tjedna.
Početne “osnovne” carine od 10 % stupile su na snagu u američkim lukama, zračnim lukama i carinskim skladištima u 00:01 ujutro po istočnoameričkom vremenu, čime je ostvareno Trumpovo potpuno odbacivanje sustava međusobnih carinskih stopa dogovorenog nakon Drugog svjetskog rata.
“Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu”, kazala je Keli An Šo, trgovinska odvjetnica u pravnoj tvrtki Hogan Lovells i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tijekom Trampova prvog mandata.
Šo je na tribini think tanka Brukings u četvrtak rekla da očekuje da će se carine s vremenom mijenjati dok zemlje budu nastojale pregovarati o nižim stopama. “Ali ovo je ogromno. Ovo je prilično seizmičan i značajan pomak u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu”, dodala je.
Više carinske stope trebale bi stupiti na snagu u srijedu
Trampova najava carina u srijedu uzdrmala je globalna tržišta dionica do temelja. Cijene nafte i sirovina pale su, dok su ulagači pohitali tražiti sigurnost u državnim obveznicama. Među zemljama koje su prve pogođene carinom od 10 posto su Australija, Britanija, Kolumbija, Argentina, Egipat i Saudijska Arabija.
Više “recipročne” carinske stope od 11 % do 50 % trebale bi stupiti na snagu u srijedu. Uvoz u Europsku uniju bit će pogođen carinama od 20 posto, dok će kineska roba biti pogođena carinama od 34 posto, čime će ukupni Trampovi novi nameti Kini porasti na 54 posto.
Vijetnam, koji je profitirao od udaljavanja američkih opskrbnih lanaca od Kine nakon Trampova trgovinskog rata s Pekingom tijekom prvog mandata, bit će pogođen carinom od 46 posto i pristao je jučer razgovarati o sporazumu s Trampom.
Izuzeto više od 1000 kategorija proizvoda
Kanada i Meksiko izuzeti su od posljednjih Trumpovih nameta jer još uvijek podliježu carini od 25 % u vezi s krizom fentanila u SAD-u za robu koja nije u skladu s pravilima o podrijetlu između SAD-a, Meksika i Kanade.
Američki je predsjednik iz toga isključio robu kao što su čelik i aluminij, automobili, kamioni i autodijelovi jer podliježu posebnim carinama nacionalne sigurnosti od 25 %. Njegova administracija također je objavila popis više od 1000 kategorija proizvoda izuzetih od carina.
To uključuje uvoz sirove nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, farmaceutskih proizvoda, uranija, titana, drvne građe i poluvodiča te bakra, čija je vrijednost procijenjena na 645 milijardi dolara u uvozu 2024. godine.