Razgovor o kriptovalutama i regulativi u 2026. više se ne vodi oko pitanja hoće li pravila stići. Pravila već postoje, ali nisu ista s obje strane granice. Hrvatska primjenjuje evropski okvir MiCA, Srbija vlastiti Zakon o digitalnoj imovini, dok Bosna i Hercegovina još nema jedinstven državni režim uporediv s ta dva sistema.
Za korisnika ta razlika postaje vidljiva tek kada treba povući novac, dokazati porijeklo sredstava ili prijaviti problem. Aplikacije mogu izgledati jednako, ali pravna osoba koja pruža uslugu, regulator i dostupna zaštita mogu biti potpuno različiti.
Hrvatska nakon isteka prijelaznog roka
Uredba MiCA uređuje izdavanje određene kriptoimovine i rad pružalaca usluga u Evropskoj uniji. Hrvatsko prijelazno razdoblje završilo je 1. jula 2026. Nakon tog datuma pružalac koji želi nuditi kriptousluge mora imati odgovarajuće odobrenje u EU-u i biti upisan u relevantni registar.
Hanfa vodi registar društava kojima je izdala odobrenje te popis notificiranih pružalaca iz drugih država članica. Licenca znači da postoje zahtjevi za organizaciju, upravljanje, kapital, čuvanje imovine i komunikaciju s klijentima. Ne znači da je vrijednost tokena sigurna niti da regulator pokriva tržišni gubitak.
Prije uplate treba provjeriti tačan naziv pravne osobe koja stoji iza brenda aplikacije. ESMA posebno upozorava da se zaštita veže uz ovlašteni evropski subjekt, a ne automatski uz svako društvo u istoj međunarodnoj grupi.
Srbija ima zaseban sistem licenciranja
Zakon o digitalnoj imovini primjenjuje se u Srbiji od 2021. godine. Narodna banka Srbije nadležna je za virtuelne valute i izdaje dozvole pružaocima povezanih usluga, dok Komisija za hartije od vrednosti ima nadležnosti povezane s digitalnim tokenima.
Pružanje usluga vezanih uz virtuelne valute bez dozvole NBS-a nije dopušteno. Registar zato treba provjeriti prije konverzije ili prenosa većeg iznosa. Praktična tema kako konvertovati krypto u valutu podrazumijeva i KYC provjeru, bankovne naknade, kurs, poreznu evidenciju i dokaz o porijeklu sredstava.
Bosna i Hercegovina ostaje regulatorno rascjepkana
BiH nema jedinstven zakon o kriptoimovini na državnom nivou niti licencu koja odgovara MiCA režimu. Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH ranije je upozorila da kupovina digitalne imovine iz neovlaštenih izvora nije pod njenim nadzorom i nosi rizik prevare, krađe identiteta i gubitka novca.
Kriptovalute pritom nisu zabranjene, ali korisnik ne treba pretpostaviti kako postoji zaštita jednaka bankovnom depozitu ili računu kod reguliranog brokera. Banke, porezne obaveze i pravila protiv pranja novca mogu utjecati na svaku veću konverziju, pa dokumentaciju o kupovini, transferima i prodaji treba čuvati.
Burza, plaćanje i čuvanje nisu ista usluga
Tema kripto na burzi – što novo može se odnositi na regulirani investicijski proizvod, dionicu kompanije iz kripto sektora ili direktno vlasništvo tokena. Svaka opcija nosi drukčiji pravni i tržišni rizik.
I kripto plaćanja u trgovini otvaraju odvojena pitanja: ko obračunava kurs, kada nastaje transakcija, kako se izdaje račun i ko snosi rizik promjene cijene. Trgovac može prihvatiti kripto preko posrednika koji ga odmah pretvara u lokalnu valutu, ali tada mora razumjeti ugovor i naknade.
Prije izbora platforme provjerite licencu, državu ugovorne strane, način čuvanja privatnih ključeva, trošak povlačenja i proceduru u slučaju blokiranog računa. Regulacija smanjuje dio operativnog rizika. Ne uklanja volatilnost, prevaru niti odgovornost korisnika da razumije gdje šalje novac.
Ovaj tekst je informativan i ne predstavlja investicijski, porezni ni pravni savjet.