Muhamed Hevaji Uskufi je veoma misteriozan pjesnik i tekstopisac
Veoma se malo zna o ovo čovjeku, govori se da je rođen 1600. godine u Dobrinji kraj Tuzle, međutim pojedini dokumenti tvrde da je rođen godinu kasnije, čak i njegovo ime izaziva mnoge debate. Suglasnici njegovog imena Mhmd nisu vokalizirani, pa može biti Muhamed i Mehmed. Što se tiče imena Hevaji to se smatra da mu je pjesničko ime, a Uskufi odnosno Uskufija nadimak.
Porijeklo Muhameda Hevajia Uskufije
Potječe iz bosanske begovske porodice iz okolice Tuzle u tadašnjem Zvorničkom sandžaku, koji ovaj pjesnik kroz svoja djela naziva svojim zavičajem, a sebe Bošnjakom. Veoma rano je ostao bez roditelja tako da je imao teško djetinjstvo.
Pored nedoumica kada je riječ o njegovom imenu, velika nedoumica je i njegovo školovanje. Iz njegovih djela možemo zaključiti da je Muhamed bio veoma pismen i veoma učen čovjek. Pored dobrog poznavanja maternjeg jezika dobro je poznavao i turski, arapski i perzijski jezik.
Njegov nadimak Uskufi aludira na to da je služio kao janjičarski oficir i da je bio u službi sultana Murata IV kojega smatra svojim velikim zaštitnikom. Još jedna činjenica koja ide u prilog ovoj teorije je i penzija koju je dobio koju je uživao u Zvorničkom sandžaku.
Stvaralaštvo koje je Muhamed Heveji Uskufi ostavio
Pisao je ilahije i kaside i generalno se zasnivao na religiozno moralnom sadržaju. Glavni motiv njegovih pjesama su bili podmitljivost, nemoral turskog činovništva, putovanje, progoni, zlo i potreba da se zlo obuzda, također dosta je pisao i o borbi pravde i nepravde kao i istine i laži.
Iako za svog života nije napisao mnogo djela smatra se jednim od najvećih bosanskih pjesnika pogotovo kada je riječ o ilahijama i kasidima. Njegove poznatije pjesme su: Molimo se tebi Bože koja je sačuvana u srpskom prepisu, te Bože jedini, ti nas ne kinji i Višnjem Bogu koji sve sazda.
Veliko pažnju uvijek privlači pjesma koja Poziv na vjeru koja prema jednim donosi poziv koji je upućen kršćanima da prijeđu na islam, a drugima 25 puta ponovljeni refren Hod’ te nami vi na viru treba shvatiti kao poziv upućen inovjercima na suradnju, pomirenje i koegzistenciju.
Prvi bosansko-turski rječnik
Ipak Muhamed Hevaji Uskufi dosta je poznatiji kao leksikograf koji je 1631. godine sastavio prvi bosansko turski rječnik u stihovima pod naslovom Maqbū.li ‘ārif (Što se sviđa razumnima), odnosno pod popularnim naslovom Potur-Šahidija. Rječnik je sastavljen po uzoru na popularni perzijsko-turski rječnik Tuhfei Šahidi Mevlevija Ibrahima Šahidija (1470–1550) i sadržava više od 600 stihova u kojima autor tumači više od 2000 riječi i izraza, koji nisu grupisani ni po kojem sustavu.
Od navedenih riječi najviše je imenica u nominativu, ali ima ih i u kosim padežima. Pridjevi su uglavnom navedeni u svom osnovnom obliku. Glagoli u infinitivu rijetko se navode, a mnogo su češći u nekom osobnom glagolskom obliku. Česti su imperativni oblici, a rijetke su nepromjenljive riječi i zamjenice.
Rječnik je sačuvan u više prijepisa iz različitih vremena, ali se ne zna koliko ih ima. Neki se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i Orijentalnom institutu u Sarajevu, jedan primjerak u Sveučilišnoj knjižari u Uppsali te u privatnim knjižarama.
Jezik u Hevajinim pjesmama i rječniku je veoma čist, a u pjesmama gotovo bez imalo turcizama. Pisao je u ikavskom govoru. Rijetke su riječi pisane jekavski ili ekavski, a i te su nastale gotovo sigurno prilikom prepisivanja. U vezi s ikavicom u Hevajinu rječniku i pjesmama smatra se da ona predstavlja plod njegovog porodičnog ikavskog porijekla, nego činjenica da se tada ikavicom govorilo u tuzlanskoj okolici. 1651. godine se zadnji put zvanično spominjem.
Jedan od velikih književnika koji je mnogo toga ostavio, a koji pri tome nije stekao ogromnu popularnost nakon svoje smrti.
Pročitajte i ove zanimljivosti o Tuzlacima:
- Kako je Tuzla dobila ime?
- Tuzla broj stanovnika
- Derviš Sušić tuzlanski pisac jedan od najboljih romansijera u historiji BiH
- Franjo Herljević – Narodni heroj, hrabri Tuzlak
- Miralem Pašić – svjetski poznati tuzlanski kardiohirurg
- Ismet Mujezinović biografija – Jedan od najvećih bosanskih i jugoslavenskih slikara
- Šimo Ešić tuzlanski autor koji je napisao naljepše pjesme i priče za djecu