Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.
Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu.
Pšenični hljeb osnovna je hrana za oko 70 % ljudske populacije.
U prethodnih nekoliko dana i na području Živinica otpočela je žetva ove egzistencijalno važne poljoprivredne kulture.
Živinički poljoprivrednici nisu zadovoljni količinom i kvalitetom ovogodišnje pšenice a slična situacija je u cijeloj državi.
Elementarna nepogoda, propast… to su riječi kojima ratari u Semberiji opisuju početak žetve pšenice.
Ako je suditi po prvim otkosima, poljoprivrednici kažu da će prinos i kvalitet biti katastrofalni.
Situaciju dodatno otežava neizvjesna otkupna cijena i prekomjeran uvoz.
Poljoprivrednici ističu da bez subvencija nadležnih nema ni opstanka proizvodnje, o čemu govore i brojke o broju odjavljenih domaćinstava.
Prvi rezultati pokazuju da godina nije idealna, jer je na mnogim parcelama prinos u odnosu na prethodnu godinu, u najmanju ruku, prepolovljen.
Dok se u kabinetima političara ponovo crtaju granice i svojata sve osim neba, zemlja nam ostaje pusta, a obradive površine zarastaju u korov.
Suočeni s posljedicama katastrofalne sezone s mnogo padavina, a malo sunca, poplava u pojedinim regijama i bolestima izazvanim visokim procentom vlage, mnogi poljoprivrednici su u očaju.
“Žetva je počela i na samom startu su se potvrdila očekivanja da će urod biti vrlo loš. Pšenica je podbacila za 30-40 posto, a kvalitet je veoma slab. Tako će, vjerovatno, biti i s povrćem, a što se vidi i po sadašnjim cijenama. Cijena paradajza u jeku sezone, kada je trebao koštati marku, iznosi oko 4 KM po kilogramu. Podbacilo je žito, stočna hrana, pa treba pomoći ljudima da ne bismo ostali i bez animalne proizvodnje – kaže Nedžad Bičo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Uprkos dopisima, vlasti još ne reagiraju na apele da se gubici poljoprivrednika barem djelimično pokušaju nadoknaditi.
Već sada je izvjesno da Bosna i Hercegovina neće moći računati ni na dosadašnje količine hrane koju sama proizvede, te da će u većem obimu živjeti od uvoza.
Jasminko Razić