Udruženje zrakoplovaca – Zračni most, Tuzla organiziralo je danas okrugli sto o temi “Značaj zračnog mosta za enklave u istočnoj i zapadnoj Bosni u vojno-političkom i humanitarnom kontekstu” koji je održan u ateljeu Ismet Mujezinović.
Skup se održava u sklopu obilježavanja 7. maja, datuma koji je nedavno prošao skupštinsku proceduru u formi inicijative Udruženja zrakoplovaca-Zračni most da se uvrsti u Zakon o značajnim datumima, događajima i ličnostima na području TK i obilježava kao Dan zračnog mosta. Inicijativa je jednoglasno usvojena 15. marta i u narednom periodu očekuje se usvajanje izmjena i dopuna zakona po kojim bi se 7. maj obilježavao kao Dan zračnog mosta.
– Ovo je prva javna riječ o najhumanijoj i najplemenitijoj misiji koje je u tom spektru zadataka ratno vazduhoplovstvo Armije R BiH obavljalo u ratu. Sve ovo je u sklopu 7. maja, odnosno Dana ‘Zračnog mosta’ koji obilježavamo i mi smo još u procesu da vazduhoplovstvo u budućnosti dobije datum koji će se obilježavati i na institucionalan način. Inicijativa je usvojena u Skupštini TK i mi se nadamo da će biti usvojena i u ostalim kantonima. Ovo je danas prvi korak ka tom cilju – rekao je predsjednik Udruženja Zračni most Izudin Maleškić.
Kada je u pitanju Bihać, kako je rečeno, možda je ta pomoć bila najizraženija, a zračni most je organizovan iz Hrvatske. Potom istočna Bosna, Goražde, Srebrenica i Žepa…Ono najteže su žrtve, odnosno pogibije pilota, tehničara, medicinskog osoblja, vojnog osoblja, civila itd. Oni su dali svoje živote za ideale i slobodu.
– Svojevremeno sam bio direktni učesnik aktivnosti o kojim govorima na današnjem okruglom stolu. U periodu kada smo stekli uslove da obavljamo takve aktivnosti, prepoznate su mogućnosti zračnih snaga, s malim kapacitetima, jedna mala organizacija je uspjela da izvodi zadatke ne samo taktičkog nego i operativno-strategijskog nivoa. Stvarana je konekcija između slobodnih teritorija i enklava u istočnoj i zapadnoj Bosni, ali se to odnosilo i na mnoga druga područja – rekao je general u penziji Enes Husejnović.
U fokusu okruglog stola je bila i važnost naučno-istraživačkog pristupa u dokumentovanju svih činjenica i okolnosti u kojim su izvršavani letovi kojim su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu povezivane enklave Srebrenica, Žepa, Goražde i Bihać sa slobodnom teritorijom, kao i podsjećanje na ukupan doprinos zrakoplovstva i zarakoplovaca u odbrani Bosne i Hercegovine.
– Važno je izučavati teme vezane za period 1992.-1995. godine, period rata protiv Bosne i Hercegovine i bh. društva jer danas imamo falsificiranje tih događaja. Jako je puno tema koja tretiraju ova pitanja, ali ovdje se postavlja pitanje relevantnosti tih istraživačkih tema. Mi ćemo i o tome pričari. Svakako da treba podržati ovakve napore i ovakve konferencije jer samo pitanja koja se guraju pod tepih vraćaju se kao bumerang. Mi trebamo govoriti samo istinu i samo istina mora pomiriti stavove koji nisu danas jedinstveni o tim pitanjima. Naš zadatak je da utvrdimo činjenice i da dođemo do rezultata koji ne mogu biti osporeni – kaže prof.dr Sead Selimović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
U sjećanju svih učesnika okruglog stola je ostao let 7. maja 1995. godine za Žepu.
– Taj let je bio i zadnji let za enklave u istočnoj Bosni. Let za Žepu 7. maja 1995. godine završio je tragedijom, pogibijom kompletne posade helikoptera, pilota Džemala Malkića i Envera Čokića, kao i letača tehničara Izeta Džambića. Tada su poginula i tri ljekara, dr. Sead Halilović, dr. Husein Halilović i dr. Muhamed Deljković. Također, poginula su i šestorica putnika, a deset ih je teže ili lakše povrijeđeno – naveo je Maleškić.