Jučer su na jubilarnom 50. međunarodnom sajmu poljoprivrede i industrije, Sajmu šljive u Gradačcu dodijeljenje medalje za kvalitet izloženih proizvoda.
Ocjenu kvaliteta senzornom analizom vršila je komisija Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva. Prof.dr Nermina Spaho je proglasila najkvalitetnije proizvode i sa voditeljem Turističkog ureda Gradačac Ensarom Mešanovićem dodijelila medalje za izložene proizvode na jubilarnom Sajmu šljive.
– Komisija je bila sastavljena od eksperata zavisno od oblasti iz koje su se proizvodi ocjenjivali. Od uzoraka koji su posebno istaknuti svojim kvalitetom mogu reći da su to proizvodi mliječne industrije. Odnosno firme Lactalis BH koja je imala proizvod ocijenjen maksimalnim brojem bodova i kao takav je najbolji proizvod koji je izložen na sajmu. Tu moram svakako spomenuti i Meggle koji standardno prezentuju proizvode izuzetnog kvaliteta, rekla je profesorica Spaho.
Nakon senzorne analize uzoraka najveći broj poena osvojio je proizvod Kiselo vrhnje za svježi sir Brzo&Fino proizvođač Lactalis BH i ovaj proizvod je ukupni pobjednik Sajma šljive za 2023. godinu.
Zlatne medalje dodijeljene su:
– Dodatak jelima sa povrćem i začinima, PD Tamam, Doboj-Istok.
– Sok od aronije, Mara Nešković, Nešković M&M Plantaža aronije, Doboj,
– Konstanvet-veterinarski suplement za ishranu životinja 2 kg, PoljoVet, Gradačac,
– Krem supa-paradajz, Meggle doo, Posušje,
– B.Aktiv natur 1,5 m.m., Lactalis BH doo, Gradačac,
– UHT mlijeko 2,8 m.m., Lactalis BH doo, Gradačac i
– Kiselo vrhnje 25% m.m. -Brzo&Fino, Lactalis BH doo, Gradačac.
Srebrena medalja:
– Zlatni mix, Gradačac
– Krem supa-gljive, Meggle doo, Posušje.
Bronzana medalja:
– Krem supa-povrtna, Meggle doo, Posušje.
Neo-alfa proizvođača PoljoVet Gradačac je dobio priznanje za kvalitet.
– Prvo učešće nam je bilo 1995. godine, intenzivno se radilo da se nakon rata sajam pokrene. Dobijali smo mnogo zlatnih medalja i one nam mnogo znače, jer to pokazuje da su naši proizvodi dobri i kvalitetni. Ali i ljudi koji ovdje rade je pokazatelj da sa njima dobro surađujemo, rekla je Amira Mustafović Deronjić iz firme PoljoVet doo Gradačac.
Zlatna medalja za kvalitet proizvoda dodijeljena je Mari Nešković iz Doboja za sok od aronije.
– Imamo plantažu aronije u Karanovcu i prvi puta učestvojemo na sajmu. Mnogo nam znači naše učešće, a to je da vidimo nova dostignuća, upoznamo nove prijatelje i samim time učimo da i mi primijenimo nove tehnike koje će pospiješiti našu prodaju. Ponosni smo na zlatnu medalju za sok od aronije jer je ovo naše prvo učešće i zahvaljujemo se organizatorima koji su ovo sve uspješno organizirali, kazala je Mara Nešković.
Profesorica Nermina Spaho ističe kako je dobro za sajam u Gradačcu što izlažu i mali proizvođači koje treba maksimalno podržati.
– Sajam bi mogao organizovati neke panele za male proizvođače, i to je naša preporuka organizatorima kako bi se tim malim proizvođačima moglo ukazati na neke eventualne nedostatke u proizvodnji. Ali, za svaku pohvalu su njihovi proizvodi koji su prezentovani. To su sokovi, začini, pekmezi od jabuke kao što je Zlatni mix, koji bih izdvojila kao vrlo kreativan proizvod, ističe Nermina Spaho.
Na Sajmu šljive razgovarano o razvoju turizma
I ove godine na međunarodnom sajmu poljoprivredne i prehrambene industrije održane su panel diskusije. Na prvom panelu, drugog dana 50. jubilarnog Sajma šljive govorilo se o temi ‘’Turistički proizvodi i ljudski resursi u Strategiji razvoja turizma TK’’. Gosti predavači bili su prof.dr.Semir Ahmedbegović, prof. dr. Bahrija Umihanić, pro. dr. Almir Peštek i prof. dr. Željka Stjepić Srkalović.
Strategija razvoja turizma Tuzlanskog kantona trebala bi biti platforma za sve buduće aktivnosti kada je u pitanju razvoj turizma i ukupne privrede Bosne i Hercegovine. Govorilo se o tome koji su to motivi koji se mogu proizvesti u turistički resurs, a kroz tematske oblike turizma formirati više turističkih resursa koji bi bili aktivni kroz različite dijelove sezone u jednoj godini.
‘’Krećemo od turističkog motiva, koji se pretvara u turistički resurs i postaje tek kada drugi faktori turizma postoje. To su saobraćaj, smještajni kapacitet, ugostiteljstvo i drugi koji pomažu turistima u određenoj situaciji. Imali smo i skoro nastale probleme u vezi Tuzlanskog aerodroma, što je pretpostavka da će ostaviti trag na turistički promet’’, kazao je profesor Ahmedbegović.
Kroz panel diskusiju moglo se zaključiti da se u Bosni i Hercegovini ne razmišlja na način masovnog turizma, oni su sve manje interesantni na turističkom tržištu, ovdje se razmišlja o manjim oblicima konkretno i lokalno.
‘’Kada ponudimo zdrav prostor, hranu i vodu, tada možemo ponuditi i aranžman koji će govoriti o turističkom proizvodu koji je zasnovan na zdravlju, jer u fokusu mora biti zdravlje. Ljudi insistiraju na tome, jer žele da se kreću u zdravom prostoru i mi moramo ponuditi ono što drugi nemaju’’, prof. dr. Semir Ahmedbegović.
Kao posebni oblici turizma izdvojen je i gradačački sajam koji već traje pedeset godina zbog ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, također i agro turizam, a uz taj ambijent ne mogu se izostaviti kulturno i historijsko naslijeđe koji imaju zajedničko dejstvo.
Drugi panel bio je na temu značaja programa visokoškolskog obrazovanja za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini. Prisutnim su se obratiti panelisti prof. dr Meldina Kokorović Jukan, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, prof. dr Drago Cvijanović, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Vrnjačkoj Banji Univerziteta u Kragujevcu, prof. dr Nemanja Berber, Ekonomski fakultet u Subotici Univerziteta u Novom Sadu te Nina Kovač predstavnica USAID Turizam u Bosni i Hercegovini.
Govoreno je o iskustvima, kreiranju i inoviranju studijskih programa turizma te kompetencijama koje daju ovi programi, ali i o njihovom značaju za srednjoškolske programe ugostiteljstva i turizma. A Nina Kovač prezentovala je projekte razvoja održivoga turizma u
Bosni i Hercegovini i postignute rezultate.
