Kristian Kreković poznati slikar
Kristian Kreković bio je istaknuti slikar i arhitekt. Rođen je u mjestu Koprivna, kod Modriče 28. marta 1901. godine. Djetinjstvo je proveo u Maglaju i Tuzli. Studije upisuje u Beču gdje je diplomirao 1925. godine slikarstvo.
Za vrijeme studiranja u Beču Krekovića je izdržavao jedan židovski par bez djece.
Svoje dalje studije nastavlja u Parisu na na École Nationale Supérieure de Beaux-Arts (slikarstvo i arhitektura).
Član francuskog Društva likovnih umjetnika postaje 1928. godine. Ova godina je bila mnogo značajna za Kristiana Krekovića posebno što je nagrađen zlatnom medaljom u Bordeauxu na izložbi međunarodne umjetnosti za djelo Parižanka sa psom.
Ljubav svoga života, Sinu Pevsner upoznaje u Parizu. Kažu da je ona zbog ljubavi i braka sa Krekovićem žrtvovala karijeru pijanistice.
Oduzeta mu sva imovina
Drugi svjetski rat proveo je sa suprugom u Zagrebu. U tom periodu i dalje se bavio slikarstvom, te je razrađivao nacrte za monumentalno preoblikovanje zagrebačkog Trga bana Jelačića.
Zajedno sa Lovrom Matačićem i čuvenim Tinom Ujevićem, Krekoviću je oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina 1946. godine.
Kreković je ispričao da je Ujević nakon presude držao u ruci visoko svoju crnu torbu i rekao: “Slavni sude, ova torba je sva moja pokretna i nepokretna imovina!”
Život u Peruu
Kreković odlazi u Peru 1955. godine i prihvata peruansko državljanstvo. Pune četiri godine radio je aktivno kao slikar u Peruu. Njegovu ogromnu izložbu etnografskih platana u gradu Limi, Gradskoj vijećnici, otvorio je tadašnji predsjednik Perua Manuel A. Odria. Kreković je tada odlikovan Redom istaknutih zasluga.
Krekoviće je tokom svoje uspješne slikarske karijere održao uspješne izložbe diljem svijeta, u New Yorku, Bostonu, Philadelphiji, Limi, Barceloni i Parzu. Najznačajnija je u Washingotonu, Smithsonian Institution gdje je preko 126 hiljada ljudi posjetilo izložbu u samo dva mjeseca.
Svoj put nastavlja u Palma de Mallorci gdje 1977. godine izgrađuje Museo Palma de Mallorca s njegovim umjetničkim djelima, danas poznat kao Museo Kreković (Collección Pintor Kreković, ili Fundación Museo Kreković).
Na službenom otvorenju muzeja 1981. godine španska kraljica Sofija je u knjigu utisaka upisala “…magnifico museo y magnifico pintor” (“veličanstven muzej i veličanstven slikar”).”
Želja za mirom u svijetu
Kreković se pored slikarstva aktivno zalagao i posvetio promicanju mira u svijetu.
Josep Rosselo u novinama Ultimas Hora govori o Krekoviću da je prorok nenasilja koji “traži jedan novi, miroljubivi odgoj mladeži na svim kontinentima, u duhu nenasilja, društvene pravde, mira, ljepote, ljubavi i snošljivosti među svim ljudima, bez razlike na rase, vjeru, jezik, spol i boju kože.”
Svoje posljednje godine života proveo je u Palma de Mallorci gdje je 21. novemba 1985. godine preminuo.
Nagrade i priznanja
Kristian Kreković za svoje djelo i rad je dobio mnoge nagrade i priznanja od kojih se posebno ističu:
- “Red istaknutih zasluga”, odlikovanje predsjednika Perua Manuel A. Odrie.
- 1966.: Znameniti grad Cuzco (ili Cusco, stara prijestolnica Inka na jugu Perua, na visini od 3.400 m, proglašena arheološkom prijestolnicom cijele Južne Amerike), dodijelio mu je titulu počasnog građanina i Zlatnu medalju grada.
- Ekumenska djevica, slika u dvjema inačicama, u katoličkoj i u bizantskoj ikonografiji, darovana papi. Papa Pavao VI. volio je te slike, nazvavši ih “Djevice Mira”.
- Oslikao triptih anglikanske crkve u Palma de Mallorci
Spomen
U Palma de Mallorci osim galerije s njegovim imenom postoji i veliki Parc de Kristian Kreković. U Tuzli je 1990-ih godina nazvana jedna ulica njegovim imenom. Također, 2006. godine u franjevačkom samostanu otvorena je Galerija Kristian Kreković.
Krekovićevo ime nosi još jedna ulica, u peruanskom gradu Cuscoa, nekadašnja prijestolnica Inka.
Španski pjesnik Javier Bizarro Bentitz dobio je 2002. prestižnu nagradu “Premio de Poesia Antonio Machado” svojom pjesmom posvećenoj parku Kristiana Krekovića (Los fantasmas del Parque Kristian Krekovic). Također je objavio knjigu pjesama koja nosi ime po Krekoviću, Los fantasmas del parque Kristian Krekovic.
Eseje Llorenca Vidala nosi ime po Krekoviću: Kristian Krekovic, su museo y su mensaje de paz. U njemu je i jedan haiku posvećen uspomeni na Kristiana Krekovića